Molosser Dogs Gallery

Share photos of your dogs

Tigar.

Tigar.

Renee-Gambino.jpg tibi.jpg divljamacka.jpg 259529_.jpg DSC09660.JPG IMG_0075.jpg Kardjo 1.jpg lexus2.jpg kamla.jpg
Rate this file (Current rating : 4.5 / 5 with 2 votes)
File information
Filename:DSC09660.JPG
Album name:pize-shampion / Sarplaninac
Rating (2 votes):55555
Filesize:397 KiB
Date added:Feb 14, 2010
Dimensions:600 x 800 pixels
Displayed:921 times
URL:http://sicard.net/gallery/displayimage.php?pid=70147
Favorites:Add to Favorites

Comment 48 to 67 of 67
Page: 1 - 2 - 3 - 4

Shushlipatka   [Feb 20, 2010 at 03:44 AM]
Znaes sto e hrabrost? Da mu kazes na doktor po bio-tehnologija, doktoriran na Oxfordskiot univerzitet, da gi prouci „osnovnite pravila na Mendelevite zakoni“. Imas potreba od svestenik da te brani vo debatava? Zamisli samo sto bi se dobilo koga so izolacija na toj specificen gen za hrabrost, izoliran od lav se vgradi vo glusec? Ne, ne ... podobro e da se izolira markirot od izvornite “hrabri” Sarplaninci i da se vgradi vo urbanite “plaslivi” Sarplaninci. Ma kakva skopska pekara, od kebapcilnica Destan poteknuvaat.
zlate   [Feb 20, 2010 at 05:43 AM]
Hrabrost e izgleda da se pretstavis so vistinskoto ime i da debatiras!Posebno se istaknuva hrabrosta koga nesto neznaes a imas doblest da go napravis toa so celosno otkrivanje na svojot identitet!A so "vgraduvanje' na geni ne se zamarame (a na urbanite i so Kompresor u d... da gi duvas dzabe e],ovde se raboti za Avtohtona rasa na kucinja koi se naogjale isklucivo vo planina i vo selo koi ne bile podlozeni na Naucni ispituvanja tuku go imale toa vo sebe,od nivnite predci-a bilo tolku jako vo genite sto se prenesuvalo od generacija vo generacija!Edinstven nekoj koj ima potreba od Svestenici,Doktori psihijatri i sl e onoj bez identitet zatoa sto onoj koj se "srami' ili pak (Bog da cuva] PLASI da go pokaze svojot identitet ima seriozen problem!Eve sega duri mozda i ke "izmislite' nova tehnologija koja ke im ja pretstavuvate na potencijalnite musterii koga ke ve prasaat dali roditelite od kuceto imaat hrabrost vo sebe-mnogu lesno ke im odgovorite deka moze da im se "presadi' na nekoja od Skopskite kliniki!Sigurno "Qing' bil tolku mnogu izvezban od vasa strana i stanal hrabar sto duri dobil i pucvalt vo paketot,a i toa e genetski i ne e od Pekarata!Sigurno mnogu te pogodi ona za "odsudenite' izlozbi Rolling Eyes
Shushlipatka   [Feb 20, 2010 at 09:57 AM]
Gregor Mendel, tatkoto na genetikata bil svestenik ili mozebi ne go zanese ova pa ne go povrza mojot komentar so nego?! Crno i belo, dva kontrasti, dve sprotivnosti - isto kako sto se stravot i hrabrosta, stojat eden nasprema drug. Dali spored tvoite komentari treba da svatime deka ima dva gena vo kucinjata; edniot za strav, a drugiot za hrabrost?
zlate   [Feb 20, 2010 at 10:00 AM]
Грегор Мендел Јохан е роден на 22 јули 1822, во Heizendorf, Австрија. Тој беше единствениот син на селанец земјоделец. Во 1843 година тој почна Во проучувањето на Сент Томас манастир на Редот Augustinian во Brünn. Тој беше ракоположен во свештенство во август 1847. По неговата хиротонија, Мендел им беше доделена на пастирски должности, но набргу стана јасно дека тој е посоодветна за настава. Во 1849, тој беше назначен за средно училиште во градот Znaim.teacher certification and failed. Таа беше таму дека тој презеде квалификацискиот испит за наставник сертификација и не успеа. Во 1851, тој влезе на Универзитетот во Виена, да ги обучуваат да биде наставник по математика и биологија. Тоа беше на Универзитетот во Виена дека тој разви своите вештини како истражувач кој го користи подоцна во неговиот живот. Мендел се врати во наставата во Brünn во 1854. Две години подоцна, тој повторно се обиде на државата сертификати за испитување. Тој стана прилично болен, можеби како резултат на тешка ослабувачки тест растроеност, и тој се повлече. Тој не се обидуваат да ги преземе повторно испитување, но се вратил во Brünn во 1856, каде што тој продолжил да учат скратено работно време. . Кон крајот на неговиот живот, во 1868 година, Мендел беше промовирана во манастирот за игумен. Умре на 6 јануари 1884.


PS Hrabrosta e vrodena osobina koja genetski se prenesuva-ne gen,kako sto ti sakas da ja navedes rabotata a najmalce hrabrosta se dobiva so "treniranje' kako sto ti tvrdis!
-Nema crno i belo-nema kontrasti ima edno Ili e hrabar ili ne-dvete raboti ne moze da gi poseduva TOA JAS GO PISUVAM
-Ima plaslivost ama so trening ke go napravis hrabar- TOA TI GO NAPISA
Rascisti prvo so "identitetot" pa ke prodolzime!
Shushlipatka   [Feb 20, 2010 at 10:42 AM]
Aha, genetski se prenesuva, a ne e gen. Sarplaninecot e vekovna rasa, selektirana vo najsurovi uslovi. So "genetsko prenesuvanje" vo site ovie vekovi nanazad, ne bi trebalo da ima "plaslivi" edinki denes.
zlate   [Feb 20, 2010 at 07:02 PM]
I lugjeto porano so gordost go kazuvale svoeto ime i prezime,a denes imame slucai koga odredeni lugje go krijat svojot identitet!Taka i kucinjata,porano bile bestrasni a koga se pojavija "geneticari' koi za denar povekje go izmesaa Sarecot so .... se pojavija onie plaslivi edinki!
Isto kako lugjeto so identitetot!
artani   [Feb 21, 2010 at 03:27 AM]
Veoma ljep pas.Pize ima li jos kojih njegovih slika?
ARPATIS   [Feb 23, 2010 at 09:07 AM]
Edniot kako Mimi komentira a mozebi i saka da bide kako nego od kaj da znaes, drugiot se krie pod jorgan ama gabe mu e, prociren e.. Kako i da e dobra debata imate mozete da prodolzite.. Laughing Laughing Laughing Laughing
zlate   [Feb 23, 2010 at 05:32 PM]
Kako sto znam bas toj mimi bese za tebe legenda!!!Ama kako sto znam istiot toj tvoj idol ne gi respektira mnogu drugite nasi ovcarski kucinja osven Sarplaninecot!Znaci ti si poblisku so mimi otkolku nekoj od nas...
ARPATIS   [Feb 23, 2010 at 05:56 PM]
''Taka'' e domus..
zlate   [Feb 24, 2010 at 01:43 AM]
Denko ova ne e prv pat da jades gomna!Nekoj pat,nekoi zborovi sto si gi kazal ke treba da gi povratis!
ARPATIS   [Feb 24, 2010 at 01:58 AM]
Toa ti e nadimak, zasto se lutis? Taka te vikaat NAGALENO..Ne zaboravaj deka ti treba da povrakas kaj mnogu luge..sega vo nedela ima edna borba znaes koja e dojdi ke bidam tamu da povratam nekoi zborovi. Pozdrav..
Shushlipatka   [Feb 24, 2010 at 03:50 AM]
Daj mi zajak, ke napravam lav. Daj mi lav, ke napravam zajak. Hrabrosta e psiho-fizicka sostojba na kuceto, a ne nasleden faktor. Bilo kako bilo, sekoj ima pravo na svoe mislenje. Megudrugoto, mojot identitet e iskazan vo moite komentari i toa e sosema dovolno. Vsusnost, koga se komentira i vodi debata - taa se vrsi vrz baza na fakti, a najmalku vrz baza na liceto koe debatira. Jas gi oslovuvam lugeto spored nivniot "nick" bez da me interesira koe e liceto vo stvarnost. Bi bilo pozelno debatite da bidat za kucinjata, a ne kako poslednive komentari so navredi, zakani i tn.
zlate   [Feb 24, 2010 at 04:30 AM]
Denko ke se vidime vo nedela!Shushlipatka,vo Labaratorija mozes da napravis (...) prirodata toa ne moze da se desi!Mislam deka dovolno gi iskazavme svoite (ne]znaenja!Samo edno uste ne rekovme,kako toa nitu eden zajak ne se rodi hrabar,a nitu eden Lav plasliv!Zemi zajak pa probaj da go napravis hrabar(So psihoterapija],eve mozes i na Psihijatar da go nosis!Koga ke go postignes toa ke prodolzime so debatava!!!PS Vo pravo si deka se debatira vrz baza na fakti,samo edno e (ne]jasno pomegju lugjevo-toj so skrien identitet moze da treska gluposti kolku saka dodeka onoj so identitet pisuva ona sto go misli!Pozdrav...
Shushlipatka   [Feb 24, 2010 at 04:29 PM]
Sum go postignal toa, zatoa i pisuvam. Hrabrosta se pokazuva vo opasnost, odnosno e stimulirana od samata situacija. Psiho-fizickata sostojba na kuceto e odlucna vo toj moment kako toa ke izreagira pred opasnosta. Vo dadeni situacii “hrabri Sarplaninci” go podvitkale opasot, iako vo drugi situacii so uspeh se sprotistavile na volci i go odbranile stadoto. Hrabrosta e karakterna osobina, znaci STEKNATA. Najgolema uloga vo izgradba na karakterot igra sredinata vo koja edinkata se razviva. Ete zosto sredinata vo koja so vekovi se razvival Sarplaninecot e najbitna za negova RENESANSA, a ne urbanite odgleduvacnici koi nemozat da mu gi obezbedat ovie uslovi. Uslovite na zivot “ovcar i ovci” od edna strana i “opasnost” od druga strana prirodno go “selektiraat” Sarplaninecot. Zatoa i se debatira so fakti, a onie koi citaat neka odlucat koj trese gluposti slobodni od bilo kakvo vlijanie na identitetot.
zlate   [Feb 24, 2010 at 08:05 PM]
Sega jas ke recam deka sum"postignal'od Zelka da napravam trkacki Konj!Mi veruvas neli Rolling Eyes Question
Shushlipatka   [Feb 24, 2010 at 10:42 PM]
Sekako dek ne ti veruvam, nitu pak jas baram od nekogo mene da mi veruva. Frazi od tipot "drugar, veruvaj mi" vo nieden od moite komentari nemam upotrebeno. Samo iznesuvam svoe mislenje potkrepeno so oderedeni fakti i toa e toa. Mozebi se treskanje gluposti, ama toa e moe mislenje i empirija. Voopsto ne baram nitu od tebe nitu od bilo koj drug da mora da se usoglasi so moite stavovi za ovaa materija.
zlate   [Feb 24, 2010 at 11:45 PM]
Gledas,se se sveduva na edno te isto!Jas go imam doziveano Sarecot i vo planina(bacilski zivot] i vo urbana sredina i sekade hrabriot e hrabar!A toa deka sekoj ima pravo na svoe mislenje sosema se slozuvam,samo nikade ne gi vidovme tvoite odredeni"fakti'!
Shushlipatka   [Feb 25, 2010 at 05:26 AM]
Deka hrabriot e hrabar, nema diskusija. Ama, deka hrabrosta e nasledna osobina e dubiozno! Ne odgovori na: "Vo dadeni situacii hrabri Sarplaninci go podvitkale opasot, iako vo drugi situacii so uspeh se sprotistavile na volci i go odbranile stadoto." Dali si imal vakvo iskustvo?
zlate   [Feb 25, 2010 at 05:51 AM]
Ako pomine gazdata i podvikne,normalno e kuceto(kolku i da e hrabro]da go podvitka opasot!

Comment 48 to 67 of 67
Page: 1 - 2 - 3 - 4

Add your comment
Anonymous comments are not allowed here. Log in to post your comment